Republika Srpska odnosno genocidna tvorevina

Svake godine 9. januara agresori na okupiranom dijelu Bosne i Hercegovine proslavljaju neustavni dan RS-a, odnosno genocidne tvorevine.

Srpski zastupnici Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine su samovoljno 24. oktobra 1991. godine osnovali Skupštinu srpskog naroda Bosne i Hercegovine. Ta je skupština donijela nekoliko odluka poput one da sve mjesne zajednice, općine i naseljena mjesta u kojima je više od 50% glasalo da ostanak Bosne i Hercegovine u Jugoslaviji postaju dijelom "srpskih autonomnih oblasti". Uz to su najavili i plebiscit srpskog naroda u Bosne i Hercegovine za 10. novembar 1991. Srbi su bili pozvani izjasniti se za ostanak u Jugoslaviji.

Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini je 21. decembra, kao odgovor Predsjedništvu SR Bosne i Hercegovine koje je 20. decembra 1991. g. zatražilo od Europske zajednice priznanje nezavisnosti SR Bosne i Hercegovine, donijela Odluku o ustroju Srpske Republike Bosne i Hercegovine koja je u djelo provedena 9. januara 1992. godine kada je samoproglašena Srpska Republika Bosne i Hercegovine.

Kada se spomene RS (genocidna tvorevina), odnosno okupirani teritorij Bosne i Hercegovine na historijski argumentovanim činjenicama znamo kako je taj entitet nastao. Nastao je agresijom na Bosnu i Hercegovinu i genocidom nad nesrbima (većinom nad Bošnjacima).

Temelji RS-a su veliki broj masovnih gorbnica i logora smrti.

"Do sada, na području BiH, pronađeno je 750 masovnih grobnica, ostale su pojedinačne, a riječ je o hiljadama pojedinačnih lokaliteta gdje su pronađeni posmrtni ostaci žrtava iz proteklog rata. Brojne masovne grobnice su sekundarnog karaktera, odnosno riječ je o izmještenim masovnim grobnicama. Sa primarnog lokaliteta, gdje su žrtve prvobitno bile ukopane, kako se nikada ne bi pronašli i kako bi se tijela sakrila i uništena, izmiještani su iz primarnih grobnica na druge udaljene lokalitete. Nije rijetka situacija da se od jedne primarne masovne grobnice pravilo više sekundarnih odnosno izmještenih grobnica što je dovelo do nekompletnosti skeleta", izjavila je Lejla Čengić

"Karakteristika genocida u Srebrenici iz jula '95. godine jesu upravo sekundarne odnosno izmještene masovne grobnice. Od ukupno 95 masovnih grobnica, koliko je pronađeno na području Srebrenice, svega sedam je primarnog karaktera, sve ostale su sekundarne grobnice. Cilj je bio uništiti posmrtne ostatke kako bi se tijela sakrila ili potpuno uništila, kako se zločin ne bi dokazao", istakla je Lejla Čengić.

Samo u Kamenici kod Zvornika je pronađeno 13 masovnih gorbnica. Od augusta 1996. do marta 2016, na području općine Zvornik izvršeno je 207 ekshumacija, od čega se u 114 slučajeva radilo o masovnim grobnicama. U samo 27 slučajeva radilo se o primarnim grobnicama. Ekshumirano je 9.786 žrtava, od čega 4.997 na širem području Kamenice, na području poznatom kao "Dolina grobnica".

- Prijedor - grad sa najviše masovnih grobnica -

Pored Srebrenice veliki broj masovnih grobnica pronađen je i na području Prijedora.

"Kada je u pitanju Prijedor, njegova karakteristika su brojne masovne grobnice. To je grad sa najvećim brojem masovnih grobnica u BiH. Pronađeno je 99 masovnih grobnica iz kojih su ekshumirani posmrtni ostaci bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Prijedora. Najveći broj žrtava hrvatske nacionalnosti u cijeloj BiH ubijen je na području Prijedora", naglasila je Čengić.

"Brojne žrtve pronađene su u prijedorskim rudnicima - Jakarina Kosa, Ljubija, Tomašica...I na području Srebrenice i Prijedora, nažalost, još uvijek se traga za velikim brojem žrtava, 760 na području Prijedora, a više od 1.000 na području Srebrenice. To su dva grada u BiH gdje su se i desili najveći zločini. Osim Prijedora i Srebrenice najveći broj žrtava za kojima se još uvijek traga je na području Foče, Višegrada, Vlasenice, Zvornika i Rogatice", poručila je Čengić za AA.

Izvor: https://www.aa.com.tr/ba/balkan/iako-je-u-bih-prona%C4%91eno-750-masovnih-grobnica-dio-nestalih-nikada-ne%C4%87e-biti-prona%C4%91en/1209935

Crni Vrh: Najveća masovna grobnica u BiH koja sadrži kompletna tijela

Masovna grobnica na Crnom vrhu otkrivena je 2003. Jedna je od najvećih masovnih grobnica pronađenih nakon rata. U njoj su pronađeni ostaci 629 bošnjačkih žrtava, ubijenih od srpskog agresora u zvorničkim selima 1992. i tokom srebreničkog genocida 1995.[1][2] Međunarodna komisija za nestale osobe saopćila je da su ostaci žrtava prethodno sahranjeni na drugim lokacijama, ali su poslije rata prebačeni na zabačenu grobnicu na Crnom vrhu u pokušaju prikrivanja zločina.

(1) https://www.aljazeera.com/news/2003/8/4/bosnian-mass-grave-found-to-be-secondary

(2) https://www.seattletimes.com/nation-world/bosnia-digging-up-what-could-be-biggest-mass-grave/

Masovna grobnica Crni Vrh, kod Zvornika Forenzički eksperti koji vrše iskopavanja najveće masovne grobnice u BiH do danas su otkrili na stotine ljudskih lobanja i kostiju, većinom žena i djece. Forenzičari vjeruju da bi se u grobnici kraj Zvornika moglo kriti i do 500 tijela. Do sada je iskopano 359 cijelih i 120 dijelova tijela. Mnoge kosti i lobanje su oštećeni mecima, što nagovještava da se radilo o smaknuću. Među žrtvama se nalazi devetoro djece u dobi između jedne i 12 godina, i 12 žena. Forenzički ekspert Eva Klonovski kaže: To je do sada najveća masovna grobnica u BiH koja sadrži kompletna tijela. U njoj se također nalaze tijela žena i djece i toje najveća koncentracija žena i djece nađenih u jednoj grobnici.

https://ba.voanews.com/a/a-29-a-2003-09-17-1-1-85990192/672789.html

Masovna grobnica Tomašica

U oktobru 2013. jedna od najvećih masovnih grobnica iz bosanskohercegovačkog rata otkrivena je od strane Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) (eng. International Commission on Missing Persons) u selu i prema iskazima svjedoka grobnica sadrži oko 1.000 bošnjačkih i hrvatskih žrtava ubijenih od strane srpskih snaga.[3]

Do 7. novembra 2013. broj ostataka muškaraca, žena i djece ekshumirano je 430. 19. jula 2014. su izvršen je ukop (dženaza) 284 žrtve koje su prethodno identificirane u istražnom centru u Šejkovači. [4]

(3) https://www.itv.com/news/2013-10-14/more-than-20-years-after-the-war-the-ground-in-bosnia-is-giving-up-its-secrets

(4) https://www.dw.com/bs/ispra%C4%87eni-posmrtni-ostaci-iz-%C5%A1ejkova%C4%8De/a-17795578

Međunarodni sud u Hagu

Do sada je 16 bosanskih Srba osuđeno od strane ICTY u iznosu od 230 godina zatvora za ratne zločine počinjene u Tomašici. [5]

U masovnoj grobnici u Tomašici su uglavnom tijela ubijenih Bošnjaka i Hrvata s područja prijedorske regije. Prema nekim ranijim procjenama Tomašica krije još mnogo žrtava.

(5) https://web.archive.org/web/20131229032532if_/http://www.france24.com/en/20131107-remains-430-victims-exhumed-bosnia-mass-grave/

Istraživačko dokumentacijski centar (IDC) navodi da je u periodu od 1991. do 1995. ubijeno ili nestalo oko 5.200 građana Prijedora, uglavnom Bošnjaka i Hrvata.

Kada se spomene RS sjetimo se: Žrtava na Markalama 5. februara 1994. (68 žrtava), 27. februara 1993. otmice u Štrpcima i ubistva 18 Bošnjaka i 1 Hrvata, 1. aprila 1992. godine i genocida nad Bošnjacima Bijeljine, 5. aprila 1992. i ubistva Suade Dilberovići i Olge Sučić , te početka opsade Sarajeva, 12. aprila 1993. i granatam ubijenih civila u Srebrenici na igralištu (105 žrtava), 16. aprila i pokolja u Ahmićima od strane HVO-a, 29. aprila 1992. i pokolja i spaljivanja žrtava u Snagovu (36 zapaljenih), 8. i 9. maja 1992. i pokolja 68 Bošnjaka u Glogovoj, 16. maja 1992. i Zaklopače (59 ubijenih), 27. maja 1992. i pokolja u Jusićima (48 žrtava), 22. maja i ubistva 70 Bošnjaka Gornjih Grbavaca (Zvornik), 25. maja 1995. i pogibije na Kapiji (Zločin nad tuzlanskom mladošću – poginuo je 71 građanin Tuzle), 31. maj 1992. Dan bijelih traka u Prijedoru, 1. juna 1992. i pokolja preko 670 Bošnjaka zvorničkih sela koji su pogubljeni u Bijelom Potoku, Đulićima, 14. i 27. juna 1992. i žive lomače u Višegradu gdje je spaljeno preko 150 civila (17djece između 2 i 14 godina), 10. jula 1992. i genocida u Biljanima (ubijeno preko 260 civila), 11. jula i vrhunca genocida u Srebrenici (tada zaštićenoj zoni UN-a) 1995. godine, 25. jula 1992. te ubistva 67 Hrvata u Briševu, 28. augusta 1995. i drugog granatiranja Markala (43 žrtve), 21. augusta i Korićanskih stijena (preko 200 ubijenih), 30. septembra 1992. je pogubljeno preostalih oko 150 logoraša vlaseničkog logora Sušica, 22. oktobra 1992. otmice u Sjeverinu i ubistva 16 Bošnjaka, 15. aprila svake godine se obilježava godišnjica genocida u Višegradu, 20. jula svake godine se sjetimo povno genocida nad Bošnjacima i Hrvatima Prijedora tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992.- 1995). godine.